"Zbog nedovoljne fizičke aktivnosti veliki broj djece i mladih danas ima probleme sa jednim ili vise deformiteta kičme. To je uz gojaznost, jedan od najvećih problema današnjice", kaže za "Krug mladih" Jelena Velašević, profesorica biologije u SMŠ „Danilo Kiš“.
Pripremila: Stefa Pejović
Manjak slobodnog vremena, nedostatak fizičke aktivnosti, stres, nezdrave životne navike, samo su neke od posledica brzog tempa života kojim smo često izloženi. Iako ovih dana vrijeme provodimo u svojim kućama, jer nas opasnost od širenje pandemije corona virusa na to obavezuje, podsjećamo na značaj zdravih stilova života, što znači redovno vježbanje i bavljenje fizičkom aktivnošću, kao i vođenje računa o zdravoj ishrani.
Hajde onda da ove dane u izolaciji iskoristimo na najbolji mogući način, da vježbamo u svojim domovima, zdravo i kvalitetno se hranimo, mislimo pozitivno, čitamo, družimo se sa članovima porodice, učimo da kuvamo...
Ostanimo doma sve dok je to potrebno i dok opasnost od epidemije ne prođe. A onda, budimo više fizički aktivni na otvorenom, bavimo se sportom, trenirajmo, vozimo bicikl, rolere, plešimo, družimo se.
Poslušajmo savjete Jelene Velašević profesorice biologije u SMŠ „Danilo Kiš“, koja kaže da je kretanje život i da je bavljenje sportom ili nekom drugom fizičkom aktivnošću od presudnog značaja za naš pravilan psiho-fizički razvoj.
KRETANJE JE ŽIVOT
Naša sagovornica ističe da zbog nedovoljne fizičke aktivnosti veliki broj djece i mladih danas ima probleme sa jednim ili vise deformiteta kičme, te da je to uz gojaznost, jedan od najvećih problema današnjice.
- Djeca se danas sve manje kreću. Druženje sa vršnjacima su zamijenili pametnim telefonima i kompjuterima. Sve manje su na svježem vazduhu, pa su u takvom okruženju sve manje produktivni - ističe ona.
Smatra da se sa boravkom u prirodi i druženjem ne može ništa zamijeniti, te da mladi treba da se potrude i bolje organizuju svoje vrijeme, kako bi izvršavali svoje školske obaveze, a ostatak slobodnog vremena provodili na svježem vazduhu.
- Jedna od poruka sa časova biologije jeste - kretanje život! Samo na taj način možemo sačuvati naš skelet i mišiće. Što ih više koristimo duže će nam i služiti – poručuje profesorica Velašević.
ZDRAVA ISHRANA PUT DO ZDRAVLJA
Pitali smo našu sagovornicu, zašto je važno da vodimo računa o zdravoj ishrani, te šta savjetuje mladima po tom pitanju.
- Pravilna ishrana je važna tokom čitavog života, a u mladosti naročito zbog rasta i razvoja. Iz raznovrsnu ishranu sa puno voća i povrća možemo imati dobar imunitet, spriječiti gojaznost, izbjeći probleme sa dijetama koje u periodu razvoja mogu trajno narusiti naše zdravlje. Opornost organizma se postiže kretanjem, dobrim snom i pravilnom ishranom – ističe Velašević, i dodaje da, ukoliko se ne pridržavamo ovih pravila, na žalost, postajemo osjetljiviji.
-Što prije usvojimo ovakve stilove života imamo šansu da usporimo djelovanje onih gena koji su nosioci određenih bolesti. U 21. vijeku genetičari nas ohrabruju otkrićem da na nas utiču geni 35 posto , a da zdravim stilovima života pripada 65 posto, što znači da smo većim dijelom sami odgovorni za svoje zdravlje – zaključuje.